Vatroslav Lisinski

Njegov period kad se odlučio vratiti u domovinu, bio je prožet bijedom u smislu materijalnog, kada je neko vrijeme obnašao funkciju i to besplatno, nadzornika školskih učionica Glazbenog zavoda. Budući da situacija nije bila nimalo ugodna, a možemo reći nimalo poticajna, malo je skladao.

Vatroslav Lisinski

Iste te godine Vatroslav sklada svoje prvo djelo, poznatu solo pjesmu “Iz Zagorja” sa tekstom Pavla Štosa, što je kasnije bilo zamijenjeno tekstom Dimitrija Demetra “Prosto zrakom ptica leti”.

U razdoblju od 1842. do 1847. sklada prvu hrvatsku operu “Ljubav i zloba”. Libreto za operu napisao je Josip Car, a uskoro preradio Dimitrije Demeter, dok se instrumentalizacijom pozabavio Wisner-Morgenstern.

Praizvedba opere održana je 28. ožujka 1846. godine, a protekla je u znaku slavlja ilirskih ideja i taj je datum označen kao povijesno važan prije svega u stvaranju hrvatskog umjetničkog izražaja. Vatroslav Lisinski bio je najdarovitiji među skladateljima ilirskog pokreta i prvi hrvatski profesionalni glazbenik koji je postavio temelje nacionalnom smjeru u Hrvatskoj, a posebice operi, solo-pjesmi, orkestralnoj i zborskoj glazbi.

Među njegova djela treba ubrojiti “Oj talasi, mili, ajte”, “Prosjak”, “Miruj, miruj, srce moje”, “Tuga djevojke”, “Moja lađa”, “Putnik”, “Tam gdje stoji”, “Cum invocarem”, “Porin”, “Ljubav i zloba”.

Vatroslav Lisinski rođen je 8. srpnja 1819. S glazbom u pravom smislu riječi susreo se kod J.K Wisnera Morgensterna. U razdoblju kad je nastajala prva njegova opera odlazi na usvaršavanje u Prag gdje studira kod K. Pitscha i B. Kittla, a u to vrijeme sklada orkestralnu idilu “Večer”, niz uvertira i najveći dio opera “Porin” koju je dovršio po povratku u Zagreb. Praizvedbu nažalost nije doživio.

Njegov period kad se odlučio vratiti u domovinu, bio je prožet bijedom u smislu materijalnog, kada je neko vrijeme obnašao funkciju i to besplatno, nadzornika školskih učionica Glazbenog zavoda. Budući da situacija nije bila nimalo ugodna, a možemo reći nimalo poticajna, malo je skladao, što je bilo stvarno šteta. Preminuo je 31. svibnja 1854. godine. Vatroslav je bio poznat kao romantični ilirik koji je svoje najbolje dao u sedamdeset solo pjesama, prije svega elegičkih.