Asirska prijestolnica

Knjižnicu je otkrio Sir Henry Layard tijekom iskopavanja u Ninivi u razdoblju od 1845. i 1851. g. Pločice s klinastim pismom kasnije je otpremio u Britanski muzej u Londonu gdje se i danas čuvaju.

Asirska prijestolnica

Niniva je najstariji asirski grad i prijestolnica Asirskog kraljevstva. Njezini ostatci smješteni su na istočnoj obali Tigrisa u blizini grada Mosula u današnjem Iraku.

Najstarije naselje na njenom području nastalo je oko 6000. g. pr. Kr., a važnije gradsko naselje postaje u doba akadske države. Svoj vrhunac grad dostiže u vrijeme nove asirske države.

Najznačajnije građevine Ninive izgrađene su za vladavine Asurbanipala II. (669. – 629. g. pr. Kr.). On je u gradu izgradio lijepu novu palaču, hram božice Ištar i veliku knjižnicu. U knjižnici je sakupio više od 20 tisuća pločica s klinastim pismom na kojima su sakupljeni tekstovi prepisani iz svih krajeva njegove velike države.

Grad su 612. g. osvojile i razorile ujedinjene vojske Babilonaca i Medijaca nakon čega grad gubi na važnosti.

Arheološka istraživanja njegovih ostataka započela su dvadesetih godina 19. st. Otkriće knjižnice Asurbanipala II. jedno je od najznačajnijih arheoloških otkrića na prostor Starog Istoka.

Knjižnicu je otkrio Sir Henry Layard tijekom iskopavanja u Ninivi u razdoblju od 1845. i 1851. g. Pločice s klinastim pismom kasnije je otpremio u Britanski muzej u Londonu gdje se i danas čuvaju.