UN oglašavaju uzbunu

Rast cijena i sve veće siromaštvo pogoršavaju situaciju. Talibani navodno imaju program za hitnu pomoć i izlazak iz krize.

UN oglašavaju uzbunu

Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetski program za hranu (WFP) Ujedinjenih nacija upozoravaju na sve veći broj gladnih u Afganistanu. Kako se procjenjuje, trenutno svakog dana 18,8 miliona ljudi pati od gladi, izjavio je u četvrtak Ričard Trenčard, predstavnik FAO u Kabulu.

Do kraja godine tim problemom bi moglo da bude pogođeno 22,8 miliona od 39 miliona stanovnika Afganistana, među kojima je preko tri miliona djece mlađe od pet godina. Pomoć im je hitno potrebna: hrana, voda, medicinska njega i pristojan smještaj tokom zime.

Bez novca za hranu

Izvršni direktor WFP, Dejvid Bisli, pre nekoliko dana naveo je skok cena goriva, hrane i đubriva kao deo razloga za humanitarnu krizu. Istovremeno se povećava siromaštvo.

  • U Avganistanu trenutno rijetko ko ima novca – kaže za DW Hamidulah Kadem, šef Industrijske komore provincije Herat. – Samo u industrijskom području Herata je 70 odsto firmi bankrotiralo. Nema potražnje. Kupovna moć je drastično oslabila. Zaposleni u javnom sektoru jedva da još primaju platu.
  • Manje firme poput proizvođača svile i ciglana nemaju šanse za opstanak. Broj nezaposlenih se iz dana u dan povećava, a samim tim i broj onih koji sebi više ne mogu da priušte hljeb.

    • Mnogi poznanici i prijatelji prodaju nameštaj i kuhinjske aparate, frižidere na primjer, kako bi mogli da kupe nešto za jelo – kaže aktivistkinja koja ne želi da joj se spominje ime. „Odlazi svako ko može da napusti zemlju.“

    Ko ima novac, taj je u opasnosti

    Sve više je izvještaja o kidnapovanju ljudi, na meti su biznismeni i investitori. U razgovoru za DW, kabulski ekonomski stručnjak Kandžan Alokazaj kaže da je u poslednja dva mjeseca, u raznim dijelovima zemlje, kidnapovano više od četrdeset ljudi, od koji su neki i ubijeni.

    Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), afganistanska ekonomija će ove godine oslabiti za 30 odsto. Bruto domaći proizvod je 2020. godine iznosio oko 20 milijardi američkih dolara.

    Prema podacima Svjetske banke, donacije iz inostranstva činile su skoro 43 odsto tog iznosa. Prije nego što su talibani preuzeli vlast, tri četvrtine javne potrošnje bilo je od tih donacija. Taj tok novca prekinut je nakon što su talibani došli na vlast. Pored toga, većina deviznih rezervi Afganistana je zamrznuta u inostranstvu.

Međunarodna zajednica obećala je milijardu dolara humanitarne pomoći za Avganistan. Donatori nastoje da pomoć preko organizacija koje su na licu mjesta stigne do onih kojima je potrebna.

Tako će recimo od 600 miliona evra humanitarne pomoći koju je obećala Njemačka, 90 miliona ići preko Svjetskog programa za hranu (WFP). Međutim, iz te organizacije ističu da su njihovi trenutni resursi „kap u moru“, kako bi se u Avganistanu stabilizovalo snabdijevanje hranom. Za to bi trebalo i do 220 miliona dolara – mjesečno.

Talibani „imaju plan“

  • Da bismo se izborili sa problemima, potreban nam je pristup zamrznutim sredstvima u inostranstvu, kao i mogućnost učestvovanja u međunarodnim plaćanjima – objašnjava u intervjuu za DW Mohamad Jonis Mohmand, predsjednik Avganistanske privredne i investicione komore.

On smatra da bi talibani željeli da spriječe kolaps ekonomije i ublaže patnje naroda. Zato su planirali hitan program za smanjenje broja nezaposlenih i gladi u zemlji.